Post je u jeziku označen kao uzdržavanje od govora ili djela, a u šerijatskoj terminologij i se definiše kao uzdržavanje od jela, pića i spolnog odnosa od nastupanja zore do zalaska sunca.
Uzvišeni kaže: “Dozvoljava vam se da se u noćima dok traje post sastajete sa svojim ženama; one su odjeća vaša, a vi ste njihova odjeća. Allah zna da vam je bilo teško, pa je prihvatio pokajanje vaše i oprostio vam. Zato se sada sastajte sa njima u želji da dobijete ono što vam je Allah već odredio. Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore; od tada postite sve do noći.”
Post mjeseca ramazana je obaveza i farz, i dokaze za to uzimamo iz Kur’ana, sunneta i koncenzusa učenjaka. Ko porekne njegovu obaveznost takav je otpadnik (murtedd) i kafir (nevjernik), od njega će se tražiti da se pokaje a ako se ne pokaje nad njim se izvršuje smrtna kazna i to kao otpadnikom od vjere.
Dokaz iz Kur’ana
Riječi Allaha Uzvišenog: „O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili, i to neznatan broj dana“. (Prijevod značenja El-Bekara, 183 – 184)
Dokaz iz sunneta
Riječi Vjerovjesnika, sallAllahu alejhi ve sellem: „Islam je izgrađen na pet stvari: „Svjedočenju da nema istinskog boga pored Allaha i da je Muhammed Njegov Poslanik, uspostavljanju namaza, udjeljivanju zekata, postu ramazana i obavljanju Hadždža““. Muttefekun alejhi.
Dokaz iz koncenzusa
Učenjaci ovog ummeta su saglasni po pitanju obaveznosti ramazanskog posta i da je jedan od islamskih velikih ruknova, te da je osoba koja prekine jedan dan ramazana bez razloga učinila zločin i veliki grijeh.
U post ulaze i uzdržavanje od bespotrebnog govora, ružnog i zabranjenog govora, jer u hadisu stoji: ‘‘Onaj koji ne ostavi lažan govor i postupanje po njemu ili ne ostavi nedoumice, pa Allah nema potrebe da se takav usteže od hrane i pića.“ ( Prenose El-Buhari i Ebu Davud)
Pod lažnim govorom se misli na svaku zabranu koju izgovori jezik, a pod postupanjem se misli na činjenje grijeha i neprijateljstvo.
Obaveza je na svakom muslimanu da čuva svoj post i svoj noćni namaz od svega što je Allah zabranio od riječi i djela, jer je cilj i svrha posta pokornost Allahu, subhanehu ve te’ala, čuvanje Allahovih zabrana, džihad duše u suprostavljanju njenoj strasti kroz pokornost Njenom Stvoritelju i Gospodaru, te njeno navikavanje na strpljivost nad onim što je Allah zabranio, jer cilj nije samo ostaviti hranu i piće i ostale stvari koje kvare post. Na postaču je obaveza da se čuva i kloni svega što je Allah zabranio te da vodi brigu i radi sve ono što je Allah naredio, i za nadati se je zbog toga takvom postaču oprost, oslobađanje od Vatre, te primanje njegova posta i noćnog namaza.1
Istinski post nije samo ostavljanje hrane, pića i seksualnog uživanja, nego je uz to još ostavljanje i udaljavanje od lažnog i ružnog govora, od podizanja glasova i rasprava u neistini, ostavljanje i udaljavanje od ogovaranja, prenošenja tuđih riječi ciljem zavade ili nemimeta, riječi laži i lažnog svjedočenja, ostavljanje i udaljavanje od čiste laži, potvore, ismijavanja, namigivanja, lažnih zakletvi, ostavljanje psovki i potvaranja čistih vjernika i vjernica, ostavljanje i udaljavanje od svega što nije halal da se sluša od muzike, gibeta i drugog, te ostavljanje raspuštanosti pogleda u ono što je haram.2
Rekao je Džabir, radijellahu anhu: „Kada budeš postio neka ti posti tvoj sluh i vid i tvoj jezik od laži i harama, ne uznemiravaj komšiju, neka se na tebi vidi smirenost i dostojanstvo, i neka se dan tvog posta razlikuje od dana u kojem ne postiš“.
Znajte da je post propisan samo radi čovjekovog ukrašavanja svojstvom bogobojaznosti te da spriječi svoje tjelesne ekstreme od svakog haram djela poput varanja, prevare, nepravde, zakidanje na vazi i mjerilima, spriječavanje tuđih prava, haram pogleda, slušanja haram muzike jer slušanje muzike umanjuje vrijednost i nagradu postača.
Postač će ostavljati svaki haram govor poput laži, gibeta, nemimeta, psovke, kuđenja, a ako ga neko opsuje ili ga izruguje, neka kaže: ‘Ja postim’, i neka mu ne uzvraća na isti način. Zato, o muslimanu, nemoj da ti dan posta i dan kada ne postiš budu isti.3
Doista, ima nekih ljudi čije se zlo poveća u mjesecu ramazanu mimo drugih mjeseci, jer ne poznaju hurmet i položaj ovog mjeseca. Ovaj mjesec kod njih nema nikakvu vrijednost i ne boje se za ono što im se zapisuje od grijeha.
Tako ćemo naći jednog od njih u toku dana poput strvine, dubokim snom spava, ne brine se za namaz niti za bilo koje drugo dobro djelo, a u noćima ramazana po sijelima rekla-kazala, sijelima jela i pića, sijelima gledanja serija (filmova), predstava, slušanja muzike pa i igranja karti (često pokera). Ne klanja ni jedan rekat nafile namaza, štaviše, ponekad ostavi i farz.4
Prenosi se od Enesa ibn Malika da je rekao: „Nema posta onaj ko neprestano jede ljudsko meso“.
Rekao je Uzvišeni: „I sluh i vid i razum, za sve to će se, zaista, odgovarati“. (Prijevod značenja El-Isra, 36)
Tjelesni ekstremi koji su robovima dati u emanet su njihova odgovornost i odgovaraće za ono u što su ih koristili. Neki ljudi su uobičajili gledati u harame ili njihovo slušanje poput gledanja u razgolićene žene, pozivače u fitnu, ili slušanje muzike sa svim njenim vrstama.
Obaveza je kloniti se ovoga tokom ramazana i mimo njega, a obaveznost u ovom mjesecu je pritvrđenija zbog hurmeta i položaja mjeseca ramazana, mjeseca pokornosti i oprosta.
Kako bi bilo lijepo da musliman uzme mjesec ramazan kao sredstvo kojim će prekinuti svaku vezu sa haramima, bilo to video, audio, haram gledanje ili haram slušanje i ostalim strastima.5
Ko je obavezan postiti?
1 – Post je obavezan svakom razumnom, punoljetnom muslimanu koji je u mogućnosti da posti uz uslov da nije putnik i da kod sebe nema prepreka posta.
2 – Nevjernik neće postiti i nije dužan nadoknaditi post ako prihvati islam.
3 – Maloljetnoj osobi post nije obavezan, ali će mu se naređivati post kako bi se naviknuo na njega.
4 – Luda osoba nije dužna postiti niti se je dužno nahraniti za nju pa makar i bila odrasla osoba, a poput nje je i osoba krnjave pameti (el-m’atuh) koja ne raspoznaje stvari.
5 – Osoba koja nije u mogućnosti da posti zbog stalne prepreke (sebeba) poput starosti ili bolesti za koju ne očekuje ozdravljenje neće postiti, ali će za svaki dan nahraniti siromaha.
6 – Bolesnik čije ozdravljenje se očekuje neće postiti ako mu post biva teškim, ali će nadoknaditi nakon što ozdravi.
7 – Trudnica i dojilja. Ako im je post težak zbog trudnoće ili dojenja ili ako se boje za svoje dijete, prekinut će post ali će nadoknaditi propuštane dane kada im post postane lahkim i bez straha.
8 – Osoba koja je prisiljena da prekine post da bi spasila nevinog od utapanja ili požara, prekinut će post radi toga, ali će nadoknaditi.
9 – Putnik. Ako želi može postiti a ako želi može i da ne posti, ali će nadoknaditi propuštane dane svejedno bilo mu putovanje iznenadno poput putovanja radi obavljanja Umre ili stalno putovanje kao što to rade taksisti.6
10 – Žena u menstruaciji i babinjama će prekinuti post ali će nadoknaditi propuštane dane, a ako bi se desilo da je postila, neće joj vrijediti.
Kako se utvrđuje početak mjeseca ramazana?
Početak mjeseca ramazana se utvrđuje na jedan od dva načina:
Prvi: viđenjem mlađaka.
Drugi: upotpunjavanju mjeseca šabana trideset dana.
Dokaz za ova dva načina je hadis Ibn Omera, radijellahu anhuma, da je Allahov Vjerovjesnik, sallAllahu alejhi ve sellem, rekao: „Kada vidite mlađak postite, a i kada ga vidite (na kraju mjeseca) prekinite post. A ako se nešto ispriječi viđenju odbrojite mu“. Muttefekun alejhi.
Kaže se: “Ispriječilo se viđenju mlađaka kada ga nešto prekrije poput oblaka ili nečeg drugog pa se ne ispolji i ne vidi se”.
A značenje je: “Odbrojite broj mjeseca šabana dok ga ne upotpunite trideset dana”.
Rekao je Ibnul-Kajjim, rahimehullah: „Od upute Poslanika, sallAllahu alejhi ve sellem, je bilo da ne počinje sa postom ramazana osim sa stvarnim viđenjem mlađaka ili sa svjedočenjem svjedoka kao što je postio svjedočenjem Ibn Omera, radijellahu anhu, ili svjedočenjem jednog od beduina, te prihvatio je njihov govor… pa ako ne bi bilo viđenja ili svjedočenja upotpunio bi mjesec šaban trideset dana, i ne bi postio u oblačnom danu (misli se na dan sumnje, op. prev.) niti bi naredio nekome da posti, nego naredio bi da se u takvoj situaciji upotpuni mjesec trideset dana“.7
Da li prihvatiti astronomske proračune za utvrđivanje mlađaka ili ne?
Upitan je šejh Abdul-Aziz b. Baz, rahimehullah: „U nekim zemljama muslimana se počinje sa postom bez praćenja mlađaka, te se zadovoljavaju sa postojećim takvimima koji su napravljeni shodno astronomskom proračunu, pa kakav je propis ovog pitanja?“
Pa je odgovorio: „Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, je naredio muslimanima da poste kada vide mlađak kao što im je naredio da prekinu sa postom kada ga vide, pa ako im se nešto ispriječi od viđenja upotpunit će mjesec trideset dana.
I rekao je Vjerovjesnik, sallAllahu alejhi ve sellem: „Nemojte postiti sve dok ne vidite mlađak ili upotpunite broj i nemojte prekidati sa postom sve dok ne vidite mlađak ili upotpunite broj“. A hadisi na ovu temu su mnogobrojni i svi ukazuju na obavezu rada po viđenju mlađaka ili upotpunjavanju broja u situacijama kada je viđenje nemoguće, kao što ukazuju da nije dozvoljeno osloniti se na astronomske proračune po ovom pitanju, a Ibn Tejmijje, rahimehullah, prenosi koncenzus učenjaka po tome, i ovo je istina u koju sumnje nema.“8
Obaveznost određivanja (uspostavljanja) nijjeta
Vadžib (obaveza) je odrediti nijjet posta koji je farz (stroga dužnost) i to prije nastanka zore. Dakle, nijjet je uslov ispravnosti farz posta i nijjetom se razlučuju ibadeti od adeta (običaja). Rekao je Vjerovjesnik, sallAllahu alejhi ve sellem: „Ko ne zanijeti post prije zore, takav nema posta“. (Sahih sunen Ebi-Davud)
I rekao je Vjerovjesnik, sallAllahu alejhi ve sellem: „Ko ne označi (odredi) post prije zore, takav nema posta“. (Sahih sunen En-Nesai)
A značenje riječi “zanijeti” je: “odluči”.
Dakle, nijjet je obaveza i ispravno je nijjet učiniti u bilo kojem dijelu noći pa makar prije zore na nekoliko trenutaka.
Nijjet za svaki ibadet se čini u srcu i nije dozvoljeno da se izgovara jezikom.
Rekao je šejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah: „Svako ko zna da je sutra ramazan i želi da posti, taj je već zanijetio, i tako radi ogromna većina muslimana“.
Priprema: Stazom islama
Fusnote
1 Fetava islamijje – Ibn-Baz, tom 2, str. 106
2 Ehadisu-l-džumua’ – Abdullah b. Ku’ud, str. 105
3 Ed-dija el-lami’ mine-l-hutabi-l-dževami’ – Ibn-Usejmin, str. 166
4 Kitabu fetavad-da’ve – Salih el-Fevzan, str. 110
5 El-minzar fi bejani kesiri mine-l-ahtai-š-šai’ah – Salih b. Abdilaziz b. Muhammed Alu-š-Šejh
6 Nubez fi es-sijam – Šejh Ibn-Usejmin
7 Zadul-me’ad
8 Fetava sijam