Stazom islamaStazom islama
    Facebook Twitter Instagram
    Friday, January 27
    Facebook Twitter Instagram
    Stazom islamaStazom islama
    • Home
    • Akida
      Featured
      Akida

      Allahova svojstva između shvatanja selefa i zabludjelih frakcija

      12/12/20217 Mins Read
      Recent

      Demokratija i Islam

      19/12/2021

      Allahova svojstva između shvatanja selefa i zabludjelih frakcija

      12/12/2021

      Dosta često određeni učenjak dozvoli kakvu stvar pod određenim uvjetima, a potom dođu oni koji od njega uzmu njegove početne riječi ll Fetva šejha Midhata Alu Ferradža, rahimehullah, o dozvoli učestvovanja u izborima

      26/06/2020
    • Fikh
    • Hadis
      • Sunnet
    • Fetve i odgovori
      • Fetve uleme
      • Pitanja i odgovori
    • Tefsir
    • Razne teme
      1. Ashabi
      2. Allahovi poslanici
      3. Velikani ummeta
      4. Ahlak
      5. Rekaik
      6. Odgoj djece u islamu
      7. Muslimanka
      8. Pokajnici
      9. Nauka i medicina
      10. Citati
      11. Ummet
      Featured
      Različite teme

      Bajramska čestitka

      02/05/20221 Min Read
      Recent

      Bajramska čestitka

      02/05/2022

      Kako provesti zadnju trećinu ramazana?

      23/04/2022

      Ustrajne očekuje radost u ovom, a i budućem životu

      04/11/2016
    • Video galerija
    Stazom islamaStazom islama
    Početna » Propis kada su džuma i bajram-namaz u istom danu
    Fikh

    Propis kada su džuma i bajram-namaz u istom danu

    26/08/20175 Mins Read

    U vjerodostojnoj predaji u kojoj se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi we selem, kazao: “Svakom muslimanu je stroga dužnost klanjati džumu-namaz u džematu osim četverice: roba, žene, malodobnika i bolesnika.” (Buharija i Muslim)

    Prema tome, ove četiri skupine nisu dužne klanjati džumu-namaz, dok je to ostalim muslimanima obligatna dužnost, osim uz vjerski adekvatan razlog.

    Pored predhodno spomenutih skupina, džumu nije obavezan klanjati onaj ko klanja petkom bajram-namaz.

    Muavija b. Ebi-Sufijan je pitao Zejda b. Erkama da li je klanjao sa Poslanikom, sallallahu alejhi we selem, u danu kada se spoje dva Bajrama.1 Rekao je: “Da, klanjao sam.” Potom ga upita: “Šta je Poslanik, sallallahu alejhi we selem, činio?” Odgovorio je: “Klanjao je bajram i učinio olakšicu u pogledu džume, ali ko želi može je klanjati.” (Ebu Davud, Nesai, Ibn-Madže,…)

    U drugoj predaji od Ebu-Hurejre se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi we selem, rekao: “U ovome danu spojila su se dva Bajrama; ko ne želi nije obavezan klanjati džumu-namaz, a mi ćemo je, inšaAllah, klanjati.” (Ebu-Davud, Ibn-Madže, Hakim, Ibn-Džarud, Bejheki…)

    Od Osmana b.  Afana se također prenosi da je učinio olakšicu za džumu kada se zadesi sa bajramom u istom danu. (Buhari, Malik i Šafija u El-umm-1/274)

    Nema posebnih razilaženja da onaj ko klanja bajram-namaz nije dužan klanjati džumu-namaz,2 već se vodi spor da li u tom slučaju treba klanjati podne ili ne.  Islamski učenjaci po ovom pitanju imaju dva mišljenja.

    Prva skupina učenjaka kaže da onaj ko klanja bajram-namaz nije dužan klanjati do ikindije, budući da džuma mijenja podne-namaz petkom, pa sa koga spada džuma spada i podne, jer ne može rob u jednom namaskom vremenu biti zadužen sa dva propisana namaza. Ovo mišljenje se također zasniva na predaji Ataa u kojoj stoji da je Ibn-Zubejr klanjao kao imam bajram-namaz, potom nije klanjao do ikindije. (Ebu-Davud)3

    Druga skupina učenjaka kaže da je onaj ko ostavi džumu-namaz, koristeći olakšicu, obavezan klanjati podne-namaz,4 jer je bajram-namazom postignut cilj džume s obzirom na okupljanje muslimana na jedno mjesto i slušanje hutbe. Medjutim, ako je spala obaveza džume, nije obaveza podne-namaza kao kod bolesnika, žene, roba ili putnika. Svako namasko vrijeme, kažu ovi učenjaci, odlikuje se jednim propisanim namazom koga nije dozvoljeno ostaviti. Uzvišeni Allah je rekao: “Uistinu je namaz u odredjenim vremenima propisan.” (En-Nisa,103)

    U prilog ovom mišljenju ide predaja Ataa u kojoj kaže: “Ibn-Zubejr je klanjao petkom bajram-namaz kao imam, potom smo se iskupili na džumu-namaz, medjutim on nije izašao. Zatim smo klanjali pojedinačno. U to vrijeme Ibn-Abbas je boravio u Taifu. Kada se vratio, spomenuli smo mu šta se desilo, pa je rekao: “Postupio je po sunnetu.”(Ebu-Davud, Ibn-Huzejme, Hakim,…)

    Iz ove predaje vidimo da je Ibn-Abbas odobrio Ibn-Zubejrov postupak, kao što je odobrio drugima klanjaje podne-namaza zasebno.

    Vidimo da svaka strana nastoji shodno raspoloživim argumentima osnovati mišljenje koje zastupa. Tako prva skupina navodi kao dokaz predaju od Ataa da Ibn-Zubejr nakon bajrama nije klanjao do ikindije namaz, pa kažu: “Ostavljanjem džume spada obaveza i podne-namaza.” Medjutim, ova predaja nemože biti dovoljan dokaz, jer se u drugom predanju spominje da Ibn-Zubejr nije izašao klanjati džumu-namaz, što ne znači da nije klanjao podne-namaz u svojoj kući, kao što su drugi učinili u džamiji, svako zasebno. Možda je Ata pretpostavio da Ibn-Zubejr nije klanjao, ili je time mislio da nije klanjao s njima u džamiji. Da je Ibn-Zubejr smatrao da ostavljanjem džume spada i podne-namaz, on bi bar ukorio one koji su klanjali podne, jer čine novotariju koja se kosi sa Sunnetom, ili bi ih Ibn-Abbas i drugi ashabi ukorili, a to nam od njih nije prenešeno.

    Nije ispravno reći da su Ata i drugi klanjali džumu zasebno a ne podne–namaz, jer se džuma po konsenzusu islamskih učenjaka ne može obaviti osim u džematu. (Subulus-Selam,2/646)

    Prema tome, općepoznato je da u svakom namaskom vremenu ima propisan namaz i nije dozvoljeno pomjeriti jedan namaz u drugo namasko vrijeme ili ga u potpunosti ostaviti, osim uz jasan i autentičan dokaz, a koji ne postoji u ovom slučaju. Predaja Ibn-Zubejra može se dvosmisleno razumjeti, pa zbog svoje nejasnoće ne može biti dokaz, naročito u ovakvom fikhskom-pravnom pitanju. U najmanju ruku sigurnije je klanjati podne-namaz, ugledajući se na Ataa i druge, potom na Ibn-Abbasovo odobrenje njihovog postupka i zbog nepostojanja jasnih dokaza o pokudjenosti ili zabrani toga čina, a Uzvišeni Allah najbolje zna.

    Takodjer, onaj ko propusti džumu sa ili bez razloga, dužan je klanjati četiri rekata (podne-namaza). Ibn-Mesud je rekao: “Ko stigne na jedan rekat džume stigao je na namaz, a ko propusti džumu neka klanja četiri rekata.” (Ibn Ebi-Šejbe, AbdurRezak, Ibn-Munzir,Hejsemi,…)

    Islamski učenjaci su se razišli kada se zakasni na jedan rekat džume-namaza, da li se računa džuma ili ne. Medjutim, jasan je hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi we selem: “Ko stigne na jedan rekat jednog namaza stigao je na taj namaz.” (Buhari i Muslim)

    Nakon što je prenio ovaj hadis poznati tabiin Ibn-Šihab ez-Zuhri je rekao: “Džuma je jedan od namaza.” (Malik, Ibn-Munzir,…)

    Ibn Abdul-Berr kaže da je ovo opći hadis koji nije napravio razliku izmedju džume i drugih namaza, tako da vrijedi za sve namaze općenito.5 Prenosi se od Ibn-Omera da je kazao: “Ko stigne na drugi rekat džume-namaza neka klanja još jedan, a ako dodje na tešehud neka klanja četiri rekata.” (Ibn-Hazm,Ibn-Munzir…)

    Nakon što je spomenuo ove predaje od Ibn Mesuda i Ibn Omera imam Hazm je rekao:“Niko od ashaba nije kazao suprotno ovome.”6

    Imam Malik b. Enes kaže: “Ovaj stav zastupaju učenjaci Medine, shodno hadisu Poslanika, sallallahu alejhi we selem, koji glasi: “Ko stigne na jedan rekat jednog namaza stigao je na taj namaz.”7 Ovo mišljenje, pored spomenutih učenjaka, odabrali su Enes bn Malik, Seid b. Musejjib, Hasan el-Basri, Eš-Šabi, Šafija, Ahmed, Ebu-Sevr, Sufijan es-Sevri, El-Evzai, i drugi.

    Izvor: Essunne

    Fusnote:

    1. Misli se na bajram i džumu, jer se džuma smatra sedmičnim bajramom muslimana.

    2. Šejhul-islam Ibn-Tejmijje navodi konsenzus ashaba po ovom pitanju, El-Fetava-24/114

    3. Šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u Sahihus-sunen-1/296)

    4. Fetaval-ledžnedtid-daime,-8/180,182 (Stalna komisija za islamsko misionarstvo)

    5. Vidjeti: Et-Temhid (7/72) od Ibn-Abdul-Berra.

    6. Vidjeti: El-muhalla, (5/75)

    7. Vidjeti: El-evsat (4/101), Et-temhid (7/70) i Šerhuz-Zurkani (1/332)

    Bajram dzuma i bajram
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn WhatsApp Reddit Tumblr Email
    Previous ArticleUpozoravanje imama na grešku prilikom učenja Kur’ana u namazu
    Next Article Dragulji iz riznice Ibnul-Kajima, rahimehulahu te’ala (1. dio)

    Povezani članci

    Da li ste znali o džuma namazu?

    10/09/2015

    Skrušenost u namazu – Šejh Muhammed Salih el-Munedždžid

    11/12/2011

    Bračni propis (hukm)

    24/07/2011

    Comments are closed.

    Popularni postovi

    Povratak Allahu ll Prof. Idriz Bilibani

    29/12/2022

    Značenje imena Es Samed ll Prof. Idriz Bilibani

    13/12/2022

    Odgoj familije (dova) ll Prof. Idriz Bilibani

    24/11/2022

    Odgoj familije (odabir sredine) ll Prof. Idriz Bilibani

    29/10/2022

    Odgoj familije (samonadzor) ll Prof. Idriz Bilibani

    18/10/2022
    Najnoviji postovi
    • Povratak Allahu ll Prof. Idriz Bilibani
    • Značenje imena Es Samed ll Prof. Idriz Bilibani
    • Odgoj familije (dova) ll Prof. Idriz Bilibani
    • Odgoj familije (odabir sredine) ll Prof. Idriz Bilibani
    • Odgoj familije (samonadzor) ll Prof. Idriz Bilibani
    Kategorije
    • Džumanske hutbe (2)
    • Fetve (109)
      • Fetve uleme (100)
    • Islamski tekstovi (928)
      • Ahlak (44)
      • Akida (164)
      • Allahovi poslanici (2)
      • Ashabi (20)
      • Citati (118)
      • Fikh (66)
      • Hadis (87)
      • Izdvojeno (53)
      • Muslimanka (41)
      • Nauka i medicina (28)
      • Odgoj djece u islamu (10)
      • Pokajnici (9)
      • Različite teme (38)
      • Rekaik (202)
      • Sunnet (21)
      • Tefsir (19)
      • Ummet (10)
      • Velikani ummeta (16)
    • Istaknuti članci (32)
    • Odgovori na pitanja (106)
      • Pitanja i odgovori (105)
    • Razno (21)
    • Video galerija (352)
    Facebook Instagram YouTube
    Stazom islama - Islamski edukativni web portal

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.