Hvala Allahu, Prvom i Vječnom, Jednom i Veličanstvenom, kome ništa nije slično. Zahvaljujem hvalom koja mu priliči i dostiže njegove blagodati. Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha, Jednog i Jedinog. Koji nema druga, svjedočenjem znalca Njegove svemoći i Njegove jednote. Svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik. Odabrao ga je za Svoju Objavu i s njim okončao proces vjerovjesništva. Učinio ga je dokazom za sva stvorenja: da nevjernik ostane nevjernik poslije očiglednog dokaza i da vijernik ostane vijernik poslije očigledna dokaza.
Uzvišeni Allah je odabrao, između svojih iskrenih i odanih vjernika, umne, koji znaju za Njega i Njegovu zapovijed. Odlikovao ih je odanošću, lijepim moralom, strahom i bojaznošću. Uzvišeni Allah je rekao (u prijevodu značenja): «A pouku samo razumom obdareni primaju: oni koji obavezu prema Allahu ispunjavaju i ne krše obećanje; i oni koji poštuju ono što je Allah naredio da se poštuje i Gospodara svoga se boje i obračuna mučnoga se plaše.» (Er-Rad 19-21)
Pa, kome je Allah prsa učinio prostranim, u čije je srce doprlo iskreno vjerovanje, koji traži načina da se Allahu približi, koji dosljedno slijedi put umnih čuvajući Allahove granice iz Knjige Njegove, sunneta Njegova Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem. To je pravi put kojem Uzvišeni Allah pozva Svoje robove, kada kaže (u prijevodu značenja): «I doista ovo je pravi put Moj, pa se njega držite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova; – eto to vam On naređuje, da bi ste se grijeha klonili.» (El-En’am, 153)
Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, kaže: «Na vama je da se prihvatite moje prakse i prakse mojih pravovjernih nasljednika poslije mene. Prihvatite to snažno kao kad prihvatite nešto zubima, plašeći se da vam to neko ne otme.»
Znaj, da Allahova Knjiga od nas zahtjeva djelovanje u skladu sa njenim propisima, kao što zahtjeva i strah od Allahove kazne i prijetnje, nadu u Njegovo obećanje, vjerovane u nejasne ajete i uzimanje pouka iz kur ‘anskih kazivanja. Ako po ovome postupiš, izašao si iz tmine neznanja na svjetlo znanja; iz kazne koju proizvodi sumnja u olakšanje koje donosi uvjerenost i sigurno znanje. Uzvišeni Allah je rekao (u prijevodu značenja): «Allah je zaštitnik onih koji vjeruju i On ih izvodi iz tmina na svjetlo.» (El-Beqara, 257)
To prepoznaju i teže ka tome oni koji poznaju Allaha, koji to javno prkosom pokazuju i napuštaju ono što je nejasno. Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je rekao: «Ono što je dozvoljeno je poznato i ono što je zabranjeno poznato je. A između toga su nejasne stvari.» Nejasne stvari je bolje napustiti.
Preispitaj svoj nijet i spoznaj želju, jer djelo se vrijednuje prema nijetu. Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je rekao: «Uistinu djela se vrijednuju prema namjerama. Svakom čovjeku pripada ono što je naumio.» Uvijek budi svjestan Allaha jer «musliman je onaj od čije su ruke i jezika sigurni drugi ljudi, a vijernik je onaj od čijeg su zla ljdi sigurni.»
Ebu Bekr es-Siddik, radijAllahu anhu, je rekao: «Budi svjestan Allaha pokornošću prema Njemu. Budi pokoran prema Allahu svješnošću Njega. Nek se tvoje ruke pričuvaju muslimana, a tvoj stomak njihovog imetka, tvoj jezik njihovog poštenja i časti.»
U svakoj svojoj pomisli vrši obračun sa samim sobom. U svakom dahu budi svjestan Allahove prisutnosti. Omer, radijAllahu anhu, je rekao: «Sami sa sobom vršite obračune prije nego što na obračun budete dovedeni. Sami sebe procjenjujte prije nego budete procjenjivani. Pripremite se za Dan proživljenja i suđenja, dan kada ništa skriveno biti neće.»
Boj se Allaha u svojoj vjeri i imaj nade u Njega u svim stvarima i pitanjima. Budi strpljiv u onome što te zadesi. Alija, radijAllahu anhu, je rekao: «Nemoj se bojati ničega osim svoga grijeha, i ne nadaj se ni od koga osim svoga Gospodara. Onaj ko ne zna ne stidi se upitati kako bi saznao, kao što se ne stidi onaj koji bude upitan za nešto što ne zana reći: «Ne znam.» Zna,j da strpljenje predstavlja za vjerovanje ono što glava predstavlja za tijelo. Ako se glava odstrani, tijelo umire.
Ako čuješ riječi koje kod tebe izazivaju ljutnju zbog napada na tvoju čast, oprosti i pređi preko toga. To je najpametniji postupak. Omer, radijAllahu anhu, je rekao: «Ko se samo Allaha boji neće iskaliti svoju srdžbu, a ko ga je uvijek i istinski svjestan, naće uraditi sve što poželi. Da nema Sudnjeg dana ne bi bilo onako kako vidite.»
Kontroliraj svoja nastojanja! Zabavi se ispravnom izgradnjo samoga sebe i napusti istraživanje tuđih mahana jer govorilo se: «Dovoljno je sramote čovjeku to da mu se pokaže kod drugih ljudi ono što mu je skriveno kod njega samoga, ili da kori ljude za ono što sam radi, ili uznemirava sabesjednika ili da govori o ljudima ono što ga se ne tiče.» Svoj razum upotrijebi na Allahovom putu, a to znači da se u potpunosti ne oslanjaš na planiranje tvoga razuma.
Traži Allahovu pomoć sa sudbinom. Alija, radijAllahu anhu, je rekao: «O,sine Ademov! Ne raduj se velikom imetku! Ne budi razočaran siromaštvom i ne budi žalostan zbog iskušenja u koje si zapao! Ne budi veseo u lagodnom životu, jer zlato se provjerava vatrom, a iskreni Allahov rob se provjerava u iskušenju i teškoći. Uistinu nećeš ostvariti ono što želiš osim ako se ne odrekneš onoga što ti je drago. Bez strpljenja i ustrajnosti u neugodnostima, nećeš postići ono čemu se nadaš. Potrudi se da ispoštuješ ono što ti je naređeno.
Budi zadovoljan onim što ti Allah želi. Ibn Mesud, radijAllahu anhu, je rekao: «Budi zadovoljan onim što ti je Allah dao, bit ćeš najimućniji čovjek. Radi ono što ti je Allah naredio, bit ćeš najpokorniji čovjek.»
Nemoj se žaliti na onoga ko je saosjećajan prema tebi onome ko nema milosti prema tebi. Pomoć od Allaha traži i bit ćeš od Njegovih posebnih robova. Ubade b. es-Samit, radijAllahu anhu, je rekao: »Pravo bogastvo je da pokažeš ravnodušnost prema onome što ljudi imaju. Nipošto ne budi pohlepan i ne iznalazi potrebe, jer u tome je siromaštvo. A kada namaz obavljaš, neka to bude namaz onoga koji se oprašta (od ovoga svijeta).»
Znaj, da nećeš osjetiti slast imana sve dok ne budeš vjerovao da sve što se događa, biva s Allahovom voljom i Allahovim određenjem.
Iskreno i pravedno djeluj, pa će ti Allah povećati nur i prosvijećenost. Nemoj biti od onih koji naređuju činjenje dobra, a sami ga ne rade, priznajući time svoj grijeh i izlažući se Allahovoj srdžbi. Uzvišeni Allah kaže (u prijevodu značenja): »O, kako je Allahu mrsko kada govorite riječi koje djela ne prate!» (Es-Saff,3) Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je rekao: »Onaj koji pouke drugima daje, a sam pouku ne uzima; koji druge kritikuje, a sam kritiku ne prihvata kritiku, koji drugima zabranjuje, a sam ne poštuje zabranu, kod Allaha je od onih koji su propalli.»
Druži se samo sa pametnima i bogobojaznima i sjedi samo sa učenima. Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, kada je upitan ko su najbolji sabesjednici odgovorio je: »Onaj koji te kada ga vidiš podsjeti na Allaha, onaj čiji govor poveća tvoje znanje i onaj čije te djelo podsjeti na Ahiret.«
Budi ponizan spram istine i pokori joj se. Uvijek se sjećaj Allaha, pa ćeš postići Njegovu blizinu. Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je rekao: »Kod Allaha će na Sudnjem danu sjediti oni koji su se povinovali, koji su skrušeni bili, koji su strahopoštovanje (spram Allaha) osjećali i koji su se mnogo Allaha sjećali.«
Potrudi se da kod sebe izgradiš pošten odnos prema Allahu i prema vjernicima. Posavjetuj se o svakom svom pitanju sa onima koji se boje Allaha. Uzvišeni Allah kaže (u prijevodu značenja): «Allaha se boje od robova Njegovih-učeni.« (Fatir,28) Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je rekao: »Vjera je savjetovanje.« (Muslim)
Znaj, da onaj koji te savjetuje, izražava prema tebi ljubav svoju, a onaj koji ti se ulizuje vara te. Onaj koji ne prihvati tvoj savjet, nije ti brat. Omer b. el-Hatab, radijAllahu anhu, je rekao: »Nema dobra u narodu koji ne savjetuje, niti ima dobra u narodu koji ne voli one koji savjetuju. Uvijek daj prednost iskrenosti, pa ćeš time najviše dobiti. Kloni se beskorisnog govora, pa ćeš biti siguran.«
Zaista rezultat iskrenosti je dobro djelo. Rezultat dobrog djela je zadovoljstvo Uzvišenog Allaha. Zaista laž vodi u razvrat, a razvrat donosi Allahovu srdžbu. Abdullah b. Abbas, radijAllahu anhu, je rekao: «Nemoj govoriti o onome što te se ne tiče i ne raspravljaj sa glupim, niti sa pametnim. O svome bratu govori samo onako kako bi volio da se o tebi govori.«
Radi onako kako radi samo onaj koji zna da će biti nagrađen za dobar postupak, a kažnjen za grijeh. Uvijek budi zahvalan i ne polaži nadu u dug život. Posjećuj mezare sa određenom namjerom. Svim srcem razmišljaj o danu proživljenja.
Ebu Zerr, radijAllahu anhu, je rekao: «Radi onako kao da gledaš Uzvišenog Allaha, a sebe svrstaj među umrle. Znaj, da se zlo ne zaboravlja a dobro djelo ostaje. Znaj da je zadovoljstvo u onome što posjeduješ od dunjauka, a što zadovoljava tvoje potrebe bolje je nego da imaš više od toga a što umanjuje toje vjerovanje.«
Čuvaj se dove (kletve) mazluma. Popuni svoju poputbinu (opskrbu za put) onim što je neophodno za ahiret. Budi sam svoj upravitelji ne dozvoli da ljudi s tobom upravljaju. Razmišljaj o svojim postupcima i ne budi nemaran. Jer bit ćeš odgovoran za svoj provedeni život. Ebu Umame, radijAllahu anhu, je rekao: »Kada bi čovjek razmišljao o svome Gospodaru, to bi mu bilo bolje od džihada.«
Znaj, da će onome ko se zabavi Ahiretom, Allah obezbijediti ono što mu je potrebno ne dunjaluku. U jednom hadisu se spominje da je Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao: »Oslobodite se ovo svjetskih briga koliko go možete. Jer onome kome je ovaj dunjaluk najveća briga, Allah će uvećati svakodnevne potrebe, koje će ga odvratiti od razmišljanja o Ahiretu, a uvijek će misiti da je siromašan, i da mu je nešto uskraćeno. A onome kome je Ahiret najveća briga, Allah će srediti njegovo stanje i bogatstvo u njegovo srce će usaditi. Kada god se rob okrene svojim srcem ka Allahu, On učini da se srca vjernika, s milošću i ljubavlju, usmjere ka Njemu.«
Brate moj, nipošto ne sumnjaj u Kur` an!
Nemoj raspravljati o vjeri, niti Allahu određuj granice. Budi od onih za koje Uzvišeni Allah kaže (u prijevodu značenja): »…A kada ih bestidnici (neznalice) oslove, odgovaraju: »Mir vama!« (El- Furqan, 63)
Budi pristojan u ponašanju. Ne povodi se za strastima i ne ljuti se. Radi ono što će pojačati tvoju budnost.
Neka blagost bude tvoje oružije, promišljenost tvoj prijatelj, čistota tvoje sklonište, sloboda tvoj plijen, dunjaluk tvoj prolazan put, a Ahiret tvoje konačno odresište. Hasan el-Basri je rekao: »Uzvišeni Allah nije dao rahatluka vjerniku osim u Džennetu.«
Pričuvaj se nemarnosti, varke neprijatelja, oduševljenja koje izazva strast, požudne pohlepe i nefsanskih želja. Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je rekao: »Tvoj najljući neprijatelj je tvoj nefs.« To je najljući neprijatelj, upravo zbog toga što mu se čovjek povinuje i slijedi ga.
Svaka stvar koja ti se pokaže kao ispravna, stavi je na provjeru prema Kur`anu, sunnetu i ispravnoj praksi. Ako ti nešto ostane ne poznato, poslušaj o tome stav onoga čijom vjerom i razumom si zadovoljan. Znaj da je dokaz istine to što je prihvatljiva za ljudsku dušu. Zar nisi čuo ove riječi Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem: »Zatraži mišljenje svoga srca i onda kada ti drugi daju svoja mišljenja.«
Oganiči svoje dijelove tijela da rade samo ono za što ti je poznat vjerski propis. Kontroliraj svoje nastojanje tako da zanaš kako postići Allahovu blizinu.
Pred Allahom budi onako kako rob, koji traži pomoć, treba da bude i vidjet ćeš da je On Blag i Milostiv.
Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je rekao: »Zaista, Allah daje svome robu mjesto kod sebe prema mjestu koje On zauzima kod njega .«
To znači prema stepenu njegovog strahopoštovanja u ima Allaha, njegovog znanja i spozanje Allaha.
Znaj, da onaj koji da prednost Allahu, Allah će dati prednost njemu. Onaj koji se povinuje Allahu, zavolio Ga je. Onaj koji u ime Allaha nešto napusti, On ga neće kazniti. Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je rekao: »Napusti ono što ti je sumljivo, a prihvati se onog u što nema sumnje.« Jer vidjet ćeš, zasigurano, da nisi ništa izgubio time što si to napustio u ime Allaha.
Zaštiti svoje srce od sumnjičenja tako što ćeš lijepo misliti! Odstrani zavidnost tako što ćeš sakriti nadu! Izbaci oholost tako što ćeš sakriti ponos! Čuvaj se svakog postupka koji će te primorati da ga opravdaš (koji će te primorati ne izvinjenje). Nemoj se usiljeno ponašati! Svoju vjeru zaštiti tako što ćeš je slijediti! Svoj emanet sačuvaj obrazovanjem, a svoj razum tako što ćeš se blago ponašati. Pripremi strpljenje u svakoj situaciji, a u osami zikr čini! Svakoj blagodati od Allaha pridodaj zahvalu! U svemu traži pomoć od Allaha! Zatraži uputu od Allaha u svakoj situaciji! Ono za što te Allah Želi ne suprostavljaj se tome. Drži se svakog postupka sa kojim bi volio Alllaha sresti. Sve ono što ne bi volio vidjeti kod drugog izbaci iz svog ponašanja. Svako tvoje druženje s prijateljem, koje te ne činni boljim u jednom danu, kloni ga se! Uzmi svoj udio u praštanju!
Znaj, da se iskrenost vijernika iskušava u svim situacijama. Vijernik sam sebe provjerava strpljenjem u teškim momentima. On je svjestan da ga Allah uvijek motri. Zato učvrsti svoje korake na putu istine i tako ćeš biti od onih koji zaslužuju pomoć.
Budi iskren u traženju (od Allaha) pa ćeš imati izvanrednu moć zapažanja i razumijevanja i biti ćeš upućen u različite znanosti. Samostalno razluči nauku koja ti koristi. Znaj, da prednost pripada onome koji radi (u skladu sa naučenim), strahopoštovanje onome koji zna, tevekul onome koji je siguran, strah onome koji je ubijeđen, a još više pripada onome koji je zahvalan.
Znaj, da stepen istinskog poimanja rob može postići ako da prednost razumu nad strastima i ukoliko bude posjedovao znanje o takvaluku i pokoravanju Allahu, jer, kome Allah podari razum i oživi ga znanjem nakon imana i podari mu vid o vlastitim mahanama, takav će se okititi osobinama pobožnasti i dobročinstva. Zato dobročinstvo traži u takvaluku, a znanje uzimaj od bogobojaznih.
Budi iskren kada razmišljaš o iskrenosti. Uzvišeni Allah kaže (u prijevodu značenja): «I Mi pokazasmo Ibrahimu carstvo nebesa i Zamlje da bi čvrsto vjerovao.» (El-Enam, 75)
Znaj, da svaki razum koji ne daje prednost pokoranosti nad griješenjem, znanju nad neznanjem, vjeri nad dunjalukom, jeste razum koji obmanjuje. Svako znanje je samo izlišan izgovor, ukoliko ne posjeduje tri stvari: ako ne otkalanja uznemiravanje kontroliranjem želja, ako nije praćeno praksom iz strahopoštovanja, ako nije pravedno djelovane popraćeno milošću.
Znaj, da je razum najljepši ukras kojim se čovjek može okititi, a najljepša odjeća koju može obući, jeste znanje. Jer samo razumom je moguće spoznati Uzvišenog Allaha i samo znanjem iskazuje mu se pokoranost.
Znaj, da su oni koji su spoznali Allaha postavili temelje različitih etapa postizanja spoznaje na pouzdanom znanju, a postigali su znanje i u sekunadarnim pitanjima.
Znak toga je postepeno povećnje znanja strahovanjem i zabrinošću, kao i povećanje znanja umijećem i sposobnošću. Tako, kako god se povećava znanje čovjeka, povećava se njegov strah i zabrinutost, i kako god se povećava djelovanje čovjeka (prema znanju), povećava se njegova poniznost i skromnost. Temelj na kojem su trasirali svoj put je iskreno slijeđenje obaveze naređivanja dobra i zabranjivanja zla, davanja prednosti znanju nad željama duše i neovisnost, s Allahom, od svih stvorenja.
Zato slijedi tragove onih kojima je nauka povećala njihovo strahopoštovanje, kojima je praksa pojačala njihovu razboritost, kojima je razum osnažio spoznaju. Pa ako te od njihovog puta spriječi ružno ponašanje, onda krivi samog sebe. A znalci zasigurno znaju prepoznati osobine iskrenih i odanih.
Znaj, da svaka ideja nosi u sebi moral, svaki mig u sebi nosi znanje, a to prepoznaje onaj koji shvata Allahovu nakanu, a iz Njegovih riječi žanje koristi čvrstog vjerovanja.
Kod iskrenog to je vidljivo, pa kad gleda – pouku uzima, kad šuti – razmišlja, kada govori – njegov govor je zikrullah, kada mu je uskraćeno – strpljiv je, kada dobije – zahvalan je, kada ne kušnju bude stavljen – povrati se, kada mu nešto ostane nepoznato – suzdržan je, kada znanje posjeduje – skroman je i ponizan, kada druge podučava – blag je, kada upitan bude – u potpunosti odgovori. Takav je lijek za one koji lijeka traže, pomoć onima koji tragaju, saveznik iskrenim, sklonište dobrim. Takvog je vrlo lahko zadovoljiti kada je u pitanju on sam, a uvijek je spreman dokraja ići kada su pitanju obaveze prema Uzvišenom Allahu. Njegove namjere su bolje od njegovog dijela, a njegovo djelo više govori nego njegove riječi. Uvijek je na strani istine, a njegovo utočište je stid. Njegova vrijednost je pobožnost, a njegov znak je puzdanost. On ima vid od svijetlosti kojim gleda, nučne istine na temelju kojih govori, uputstva iz vlastitog ubjeđenja o kojem govori.
Na tome ustrjavaju oni koji se u potpunosti posvete Allahu, čiji je nijet ispravanu obožavanju Allaha, koji ga se boje u tajnosti i u svojim javnim postupcima, koji umanjuje svoju nadu, koji se ogrnu plaštom opreznosti, koji uzlete na vjetru spasa u moru skrušenog obraćanja Allahu. Njegovo vrijeme je dobitak, njihovo stanje je dobro i takvi se nisu poveli za ukrasima ovoga svijeta niti ih je njihovo blještavilo odvratilo od razmišljanja o strhotama Dana proživljenja.
Znaj, da onaj čiji je razum zdrav i vjerovanje čvrsto, pouzdano zna da ga od njegovog Gospodara može spasiti samo iskrenost. Zato, on traga za tim i istražuje moral iskrenih u želji da iskoristi ovaj život prije nego preseli na Ahiret i da se pripremi za vječnu Kuću. On je posvetio svoj život i svoj imetak svome Gospodaru, jer zna da je On rakao (u prijevodu značenja): «Allah je od vijernika kupio živote njihove i imetke njihove u zamjenu za Džennet koji će im dati.» (Et-Tewba, 111).
Tako je dobio znanje nakon što je neznalica bio, dobio imetak nakon što je siromašan bio, dobio društvo nakon što je u samoći bio, približio se nakon što je daleko bio, odmorio se nakon što je umoran bio, svoj je život uskladio i sve snage ujedinio. Pouzdanost je ono po čemu se on prepoznaje, a u stanju je duhovne usredotočenosti na Allaha. Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je rekao: «Obožavaj Allaha kao da Ga vidiš jer ako ti Njega ne vidiš On tebe sigurno vidi.»
Neznalica ga drži šutljivim i nesposobnim, ali njegova mudrost ga je ušutkala. Ahmak ga smatra brbljivcem ali savjetovanje u ime Allaha ga čini govorljivim. Smatra ga imućnim ali skromnost u životu ga je obogatila. Smatra ga siromašnim ali skrušenost ga je unizila. Ne obazire se na ono što ga se ne tiče, niti se obavezuje iznad vlastitih mogućnosti. Ne uzima ono što mu nije potrebno, niti ostavlja ono za što je zadužen da ga sačuva. Ljudi su rahat od njega, a on se umara baveći se samim sobom. Svoju žudnju ubio je pobožnošću, svoju pohlepu dokinuo je bogobojažnošću, a svoje strasti uništio je svjetlom znanja.
Ovakav budi i sa ovakvim se druži! Njihov put slijedi i njihovim se moralom okiti.
Oni su blago osigurano. Onaj ko ih proda za ovaj dunjaluk, prevaren je. Oni su potpora u teškim iskušenjima i pouzdani prijatelji. Ako ti nešto zatreba, oni će ti biti dovoljni, a ako Allahu dovu upute, tebe neće zaboraviti. «Takvi su stranka Allahova, a stranka Allahova jesu oni koji će zasigurno uspjeti.» (El-Mudždele, 22)
Isječak iz knjige: “Uputa tragaocima pravog puta”
Dostupna u download zoni