Pitanje: Da li se opravdava džehlom (neznanjem) u pitanjima akide? Ako ima opravdanja možemo li reći da takvoj osobi nije propalo djelo zbog njegova naznanja ili je pak njegovo djelo propalo?
Odgovor: U pogledu velikog širka nema opravdanja, i oko ovoga je konsenzus učenjaka. Ibn Kajjim u svojoj knjizi “Tarikul hidžretejni” i ulema Nedžda prenose konsenzus da nema opravdanja neznanjem kada je u pitanju veliki širk.
Svako ko uradi veliki širk, kao kada bi zaklao nešto nekom drugom a ne Allahu, ili tražio pomoć od evlija i mrtvih, ili propiše zakon (oprečan šerijatu) i tome slično, takav je mušrik pa makar bio džahil, mute’evvil (onaj ko to uradi koristeći te’vil – pogrešno tumačenje) ili to učinio iz greške.
Ibn Tejmije u svojim “Fetvama” 20/37-38 kaže: ”Ime mušrika je pritvrđeno prije poslanice, jer on (mušrik) čini širk i druge izjednačava sa Allahom.”
Ovaj govor Ibn Tejmije znači da se onaj ko čini širk i druge izjednačava sa Allahom naziva mušrikom, pa makar to činio prije poslanice, tj. makar bio džahil – neznalica.
Ukoliko želiš detaljnije pojašnjenje o ovoj meseli onda se vrati na sljedeće knjige:
– Kitabu el mutemmime li kelami eimmetid-dawe ( U ovoj knjizi šejh Ali Hudajr je spomenuo citate uleme Nedžda od šejha Muhammeda ibn Abdul-Vehhaba pa sve do šejha Bin Baza i Stalne komisije za fetve koji se vežu za ovu meselu tj. neopravdavanju džehlom u velikom širku, Op.prev.)
– Kitabul džemi vet-tedžrid šerhu kitabi et-tevhid, poglavlje: Strah od širka.
– Kitabut-tevdih vet-tetimmat ala kešfi eš-šubuhat.
Što se tiče opće poznatih mesela, koje zna običan svijet, u njima se opravdava onaj ko ne živi među muslimanima već živi na primjer u udaljenoj pustinji, ili je odrastao i živi u nevjerničkoj zemlji, ili ako je osoba tek prihvatila islam. U takvim situacijama se čovjek opravdava neznanjem, te’vilom sve dok se ne pouči (Kao na primjer ukoliko osoba pomenuta stanja ohalali alkohol ili smatra da obavljanje namaza nije obavezno, ili da je kamata halal i tome slično. U takvoj situaciji se osoba koja je tek primila islam, onaj ko živi u dalekoj pustinji i onaj ko je odrastao i živi u nevjerničkoj zemlji opravdavaju neznanjem i te’vilom sve dok se ne pouče, Op.prev.)
A što se tiče manje poznatih stvari (mesail hafijje), koje znaju samo učenjaci ili hassa, (oni koji ne spadaju u običan svijet poput daija, studenata… op.prev), u njima se opravda džehlom i te’vilom sve dok se takvoj osobi ne odstrani šubha pa se on i dalje inati.
Što se tiče opće poznatih i manje poznatih stvari ne pravi se razlika između mesela akide ili fikha i propisa.
A što se tiče mesele propadanja (poništavanja) djela ona se veže za smrt tj. za ono na čemu čovjek preseli. Uzvišeni kaže:
”A onima od vas koji se od vjere svoje odmetnu i kao kafiri presele, njima su djela njihova propala.”
Velillahil hamd – a Allahu pripada hvala.
Odgovorio: Šejh Ali ibn Hudajr El-Hudajr
Prevod sa arapskog: Ebu Usame – Idriz Bilibani
Objavljeno 29/06/2010