Održavanje rodbinskih veza je djelo sa kojim je Uzvišeni Allah zadovoljan i za koje daje nagradu na Ahiretu, kao što je ono uzrok povećanja nafake i imetka na dunjaluku. Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je rekao: “Ko voli da mu se poveća opskrba i produži život neka održava rodbinske veza.”[1]
Pod rodbinskim vezama se podrazumijeva srodstvo po porijeklu i po taštinstvu. Obaveza muslimana prema rođacima je: Činiti im dobročinstvo, biti milostiv, blago postupati prema slabim od njih, udjeljivati siromašnom, ukazati počast bogatom, obići bolesnog, voditi računa o njihovom stanju i čuvati se prekidanja veza sa njima i ako oni prekinu, jer u tome je žestoka prijetnja – zabrana ulaska u Džennet, jer je prenešeno od Džubejr ibn Mut’ima, radijAllahu anhu, da je čuo Vjerovjesnika, sallAllahu alejhi we sellem, da je rekao: “Neće ući u Džennet onaj ko kida rodbinske veze.”[2]
Ako je rođak komšija, njegovo pravo je jače od onog koji nije komšija, jer on ima pravo komšiluka i pravo srodstva. U tom smislu Uzvišeni veli:
وَاعْبُدُوا اللَّهَ وَلَا تُشْرِكُوا بِهِ شَيْئًا ۖ وَبِالْوَالِدَيْنِ إِحْسَانًا وَبِذِي الْقُرْبَىٰ وَالْيَتَامَىٰ وَالْمَسَاكِينِ وَالْجَارِ ذِي الْقُرْبَىٰ وَالْجَارِ الْجُنُبِ وَالصَّاحِبِ بِالْجَنبِ وَابْنِ السَّبِيلِ وَمَا مَلَكَتْ أَيْمَانُكُمْ ۗ إِنَّ اللَّهَ لَا يُحِبُّ مَن كَانَ مُخْتَالًا فَخُورًا
“I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobročinstvo činite, i rođacima, i siročadi, i siromašnima, i komšijama bližnjim, i komšijama daljnjim.”[3]
Zbog toga se daje prednost u pravu izdržavanja bližnjem u odnosu na daljnjeg, pa bliži rođak ima veće pravo nego daljnji. Rekao je Uzvišeni:
يَسْأَلُونَكَ مَاذَا يُنفِقُونَ ۖ قُلْ مَا أَنفَقْتُم مِّنْ خَيْرٍ فَلِلْوَالِدَيْنِ وَالْأَقْرَبِينَ
“Pitaju te kome će udjeljivati. Reci: ‘Imetak koji udjeljujete neka pripadne roditeljima, i rođacima.'”[4]
Islam oporučuje da se održavaju rodbinske veze, pa makar srodstvo bilo sa nevjernikom, jer Abdullah ibn ‘Amr ibn El-‘As, radijAllahu anhuma, kaže da je čuo Allahovog Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem, da je rekao: “Zaista, rodbina mog oca nisu moji prijatelji, nego su moji prijatelji Allah i dobri vjernici, međutim oni su moji rođaci, pa održavam sa njima rodbinske veze čineći im dobročinstvo koje priliči rodbini.”[5]
Adabi lijepog odnosa prema komšijama
Islam uči muslimana da unapređuje imanske veze sa svim ljudima koji su u njegovoj blizini bilo to kod kuće, u radnji, na poslu, na putovanju ili bilo kojoj drugoj prilici, jer Uzvišeni veli:
وَاعْبُدُوا اللَّهَ وَلَا تُشْرِكُوا بِهِ شَيْئًا ۖ وَبِالْوَالِدَيْنِ إِحْسَانًا وَبِذِي الْقُرْبَىٰ وَالْيَتَامَىٰ وَالْمَسَاكِينِ وَالْجَارِ ذِي الْقُرْبَىٰ وَالْجَارِ الْجُنُبِ وَالصَّاحِبِ بِالْجَنبِ وَابْنِ السَّبِيلِ وَمَا مَلَكَتْ أَيْمَانُكُمْ
“I Allaha obožavajte i nikoga Njemu ravnim ne činite! A roditeljima dobročinstvo činite, i rođacima, i siročadi, i siromašnima, i komšijama bližnjim, i komšijama daljnjim, i drugovima, i putnicima-namjernicima, i onima koji su u važem posjedu.”[6]
Islam je dao komšiji ogroman značaj, to potvrđuju riječi Allahovog Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem: “Džibril mi je toliko preporučivao da pazim na komšiju, da sam mislio da će ga uvrstiti među nasljednike.”[7]
Islam podstiče na lijep odnos prema komšiji kroz mnoge dužnosti prema njemu, a neke od njih su: Ne uznemiravati ga ni riječima ni postupcima, jer je islam zabranio sve ono čime se uznemirava komšija. U tom smislu prenosi Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ne uznemirava svoga komšiju.”[8]
Nije dozvoljeno da ga uznemirava, da baca u njegovo dvorište smeće, da ga psuje i vrijeđa, da ga ljuti, da baca pogled na ono što je zabranjeno (žensku čeljad i slično) žudeći za tim, ili da nasrne na njegovu kuću u njegovom odsustvu ili prisustvu.
Činiti mu dobročinstvo, uvažavati ga i cijeniti koliko je to moguće, jer je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka bude susretljiv prema svome komšiji.”[9]
Raspitivati se o njegovom stanju i učestvovati sa njim u hranjenju i odijevanju, o ovome nam govori Ebu Zerr, radijAllahu anhu, prenoseći da mu je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao: “Kada kuhaš mesnu čorbu, dolij malo više vode, pa od nje podijeli i svojim komšijama.”[10]
Adabi lijepog odnosa prema rođacima
Održavanje rodbinskih veza je djelo sa kojim je Uzvišeni Allah zadovoljan i za koje daje nagradu na Ahiretu, kao što je ono uzrok povećanja nafake i imetka na dunjaluku. Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je rekao: “Ko voli da mu se poveća opskrba i produži život neka održava rodbinske veza.”[11]
Pod rodbinskim vezama se podrazumijeva srodstvo po porijeklu i po taštinstvu. Obaveza muslimana prema rođacima je: Činiti im dobročinstvo, biti milostiv, blago postupati prema slabim od njih, udjeljivati siromašnom, ukazati počast bogatom, obići bolesnog, voditi računa o njihovom stanju i čuvati se prekidanja veza sa njima i ako oni prekinu, jer u tome je žestoka prijetnja – zabrana ulaska u Džennet, jer je prenešeno od Džubejr ibn Mut’ima, radijAllahu anhu, da je čuo Vjerovjesnika, sallAllahu alejhi we sellem, da je rekao: “Neće ući u Džennet onaj ko kida rodbinske veze.”[12]
Ako je rođak komšija, njegovo pravo je jače od onog koji nije komšija, jer on ima pravo komšiluka i pravo srodstva. U tom smislu Uzvišeni veli:
وَاعْبُدُوا اللَّهَ وَلَا تُشْرِكُوا بِهِ شَيْئًا ۖ وَبِالْوَالِدَيْنِ إِحْسَانًا وَبِذِي الْقُرْبَىٰ وَالْيَتَامَىٰ وَالْمَسَاكِينِ وَالْجَارِ ذِي الْقُرْبَىٰ وَالْجَارِ الْجُنُبِ وَالصَّاحِبِ بِالْجَنبِ وَابْنِ السَّبِيلِ وَمَا مَلَكَتْ أَيْمَانُكُمْ
“I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobročinstvo činite, i rođacima, i siročadi, i siromašnima, i komšijama bližnjim, i komšijama daljnjim.”[13]
Zbog toga se daje prednost u pravu izdržavanja bližnjem u odnosu na daljnjeg, pa bliži rođak ima veće pravo nego daljnji. Rekao je Uzvišeni:
يَسْأَلُونَكَ مَاذَا يُنفِقُونَ ۖ قُلْ مَا أَنفَقْتُم مِّنْ خَيْرٍ فَلِلْوَالِدَيْنِ وَالْأَقْرَبِينَ
“Pitaju te kome će udjeljivati. Reci: ‘Imetak koji udjeljujete neka pripadne roditeljima, i rođacima.'”[14]
Islam oporučuje da se održavaju rodbinske veze, pa makar srodstvo bilo sa nevjernikom, jer Abdullah ibn ‘Amr ibn El-‘As, radijAllahu anhuma, kaže da je čuo Allahovog Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem, da je rekao: “Zaista, rodbina mog oca nisu moji prijatelji, nego su moji prijatelji Allah i dobri vjernici, međutim oni su moji rođaci, pa održavam sa njima rodbinske veze čineći im dobročinstvo koje priliči rodbini.”[15]
Adabi lijepog odnosa prema komšijama
Islam uči muslimana da unapređuje imanske veze sa svim ljudima koji su u njegovoj blizini bilo to kod kuće, u radnji, na poslu, na putovanju ili bilo kojoj drugoj prilici, jer Uzvišeni veli:
وَاعْبُدُوا اللَّهَ وَلَا تُشْرِكُوا بِهِ شَيْئًا ۖ وَبِالْوَالِدَيْنِ إِحْسَانًا وَبِذِي الْقُرْبَىٰ وَالْيَتَامَىٰ وَالْمَسَاكِينِ وَالْجَارِ ذِي الْقُرْبَىٰ وَالْجَارِ الْجُنُبِ وَالصَّاحِبِ بِالْجَنبِ وَابْنِ السَّبِيلِ وَمَا مَلَكَتْ أَيْمَانُكُمْ
“I Allaha obožavajte i nikoga Njemu ravnim ne činite! A roditeljima dobročinstvo činite, i rođacima, i siročadi, i siromašnima, i komšijama bližnjim, i komšijama daljnjim, i drugovima, i putnicima-namjernicima, i onima koji su u važem posjedu.”[16]
Islam je dao komšiji ogroman značaj, to potvrđuju riječi Allahovog Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem: “Džibril mi je toliko preporučivao da pazim na komšiju, da sam mislio da će ga uvrstiti među nasljednike.”[17]
Islam podstiče na lijep odnos prema komšiji kroz mnoge dužnosti prema njemu, a neke od njih su: Ne uznemiravati ga ni riječima ni postupcima, jer je islam zabranio sve ono čime se uznemirava komšija. U tom smislu prenosi Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ne uznemirava svoga komšiju.”[18]
Nije dozvoljeno da ga uznemirava, da baca u njegovo dvorište smeće, da ga psuje i vrijeđa, da ga ljuti, da baca pogled na ono što je zabranjeno (žensku čeljad i slično) žudeći za tim, ili da nasrne na njegovu kuću u njegovom odsustvu ili prisustvu.
Činiti mu dobročinstvo, uvažavati ga i cijeniti koliko je to moguće, jer je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka bude susretljiv prema svome komšiji.”[19]
Raspitivati se o njegovom stanju i učestvovati sa njim u hranjenju i odijevanju, o ovome nam govori Ebu Zerr, radijAllahu anhu, prenoseći da mu je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao: “Kada kuhaš mesnu čorbu, dolij malo više vode, pa od nje podijeli i svojim komšijama.”[20]
Adabi lijepog odnosa prema prijateljima
Musliman treba da bude brižljiv pri odabiranju prijatelja, jer prijatelj ima velik uticaj na njegov život i ponašanje. Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, nam objašnjava koliki uticaj na čovjeka ima dobar i loš prijatelj, rekavši: “Primjer dobrog i lošeg prijatelja je kao onaj koji nosi miris misk i onaj koji puše u kovački mijeh. Onaj koji nosi miris misk ili će ti ga poklonit, ili ćeš ga kupiti od njeg, ili ćeš osjetit od njeg ugodan miris. A onaj koji puše u kovački mijeh ili će ti zapaliti odjeću, ili ćeš osjetit od njeg neugodan miris.”[21]
Musliman treba svoje ophođenje sa prijateljima izgrađivati na principu ljubavi i mržnje u ima Allaha. Uzvišeni Allah je obećao onima koji se u Njegovo ime vole da će ih staviti u Svoj hlad, na Dan kada neće biti drugog hlada do Njegovog hlada. Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je rekao u hadisu o sedmorici koje će Allah staviti u Svoj hlad, na Dan kada neće biti drugog hlada do Njegovog hlada: “Dvojica ljudi koji se u ime Allaha vole, pa se u to ime sastaju i rastaju.” [22]
U drugom hadisu, Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Kod koga se nađu tri osobine osjetiće slast imana: da mu Allah i Njegov Poslanik budu draži od svega drugog, da voli čovjeka ni zbog čega drugog osim radi Allaha i da mrzi da se vrati u nevjerstvo nakon što ga je Allah izbavio iz njega kao što mrzi da bude bačen u vatru.” [23]
Imansko bratstvo, koje ne donosi osim dobro, diktira obavezu davanja savjeta prijatelju i njegovom potpomaganju u stvarima vjere i dunjaluka, pa tako, ne razgovara sa njim osim o dobru, čuva njegove tajne i ne otkriva njegove mahane, oprašta mu njegove greške i ne obazire se na njegove propuste.
A loš prijatelj se prepoznaje po tome što ukazuje muslimanu na zlo, otkriva njegove slabosti, prlja njegovu bistrinu, odvodi ga u zabludu i vuče ga u propast, a u tom smislu su i riječi Uzvišenog:
يَا وَيْلَتَىٰ لَيْتَنِي لَمْ أَتَّخِذْ فُلَانًا خَلِيلًا
“Kamo sreće, teško meni, da toga i toga za prijatelja nisam uzeo,
لَّقَدْ أَضَلَّنِي عَنِ الذِّكْرِ بَعْدَ إِذْ جَاءَنِي
on me je od Kur’ana odvratio nakon što mi je priopćen bio.” [24]
Pripremio: Salih ebu Abdillah
Izvor: Es-Sunne
Obrada: Stazom islama
Fusnote:
——————————————————————————–
[1] Buharija, knjiga: Knjiga o adabima, poglavlje: Kome se poveća opskrba održavanjem rodbinskih veza, broj 5986, i Muslim, Knjiga o dobročinstvu i održavanju rodbinskih veza, poglavlje: Održavanje rodbinskih veza, broj 2557.
[2] Buharija, Knjiga o adabima, poglavlje: Grijeh kidanja rodbinskih veza, broj 5984, i Muslim, Knjiga o dobročinstvu i održavanju rodbinskih veza, poglavlje: Održavanje rodbinskih veza i zabrana njihovog kidanja, broj 2556.
[3] En-Nisa 36.
[4] El-Bekare 215.
[5] Buharija, Knjiga o adabima, poglavlje: Održavanje rodbinskih veza činjenjem dobročinstva koje priliči rodbini, broj 5990, i Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Prijateljevanje sa vjernicima, broj 215, s tim da Muslim nije spomenuo: ‘međutim oni su …’ do kraja hadisa.
[6] En-Nisa 36.
[7] Muslim, Knjiga o dobročinstvu i održavanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Oporuka o lijepom ophođenju prema komšiji, broj 2624.
[8] Buharija, Knjiga o rekaiku, poglavlje: Čuvanje jezika, broj 6475, i Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Podsticanje na brižljivost prema komšiji i gostoljubivost, broj 48.
[9] Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Podsticanje na brižljivost prema komšiji i gostoljubivost, broj 47.
[10] Muslim, Knjiga o dobročinstvu i održavanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Oporuka o lijepom ophođenju prema komšiji, broj 2625.
[11] Buharija, knjiga: Knjiga o adabima, poglavlje: Kome se poveća opskrba održavanjem rodbinskih veza, broj 5986, i Muslim, Knjiga o dobročinstvu i održavanju rodbinskih veza, poglavlje: Održavanje rodbinskih veza, broj 2557.
[12] Buharija, Knjiga o adabima, poglavlje: Grijeh kidanja rodbinskih veza, broj 5984, i Muslim, Knjiga o dobročinstvu i održavanju rodbinskih veza, poglavlje: Održavanje rodbinskih veza i zabrana njihovog kidanja, broj 2556.
[13] En-Nisa 36.
[14] El-Bekare 215.
[15] Buharija, Knjiga o adabima, poglavlje: Održavanje rodbinskih veza činjenjem dobročinstva koje priliči rodbini, broj 5990, i Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Prijateljevanje sa vjernicima, broj 215, s tim da Muslim nije spomenuo: ‘međutim oni su …’ do kraja hadisa.
[16] En-Nisa 36.
[17] Muslim, Knjiga o dobročinstvu i održavanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Oporuka o lijepom ophođenju prema komšiji, broj 2624.
[18] Buharija, Knjiga o rekaiku, poglavlje: Čuvanje jezika, broj 6475, i Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Podsticanje na brižljivost prema komšiji i gostoljubivost, broj 48.
[19] Muslim, Knjiga o imanu, poglavlje: Podsticanje na brižljivost prema komšiji i gostoljubivost, broj 47.
[20] Muslim, Knjiga o dobročinstvu i održavanju rodbinskih veza i adabima, poglavlje: Oporuka o lijepom ophođenju prema komšiji, broj 2625.
[21] Buharija, Knjiga o trgovini, Poglavlje o mirisu i prodaji miska, broj 2101.
[22] Muslim, Knjiga o zekatu, poglavlje: Vrijednost skrivanja (pri udjeljivanju) sadake, broj 1031.
[23] Buharija, Knjiga o imanu, poglavlje: Slast imana, broj 16, i Muslim, Knjiga o imanu, a tekst hadisa je: “Kod koga se nađu tri osobine …”, broj 43 i 67.
[24] El-Furkan 28-29.