Pitanje: Poznato je da je Ibn Tejmije r.h. smatrao da Džehennem nije vječan i da će se ugasiti. Zar to nije veća greška u akidi po vama u odnosu na onu “je li darura glasati ili ne”, a vi ne tekfirite Ibn Tejmiju?
Odgovor:Prije nego li odgovorim na tvoje pitanje želim ukazati na jednu jako bitnu stvar, a to je da se mora voditi računa o pripisivanju određenih optužbi selefima i imamima ovoga ummeta u koje spada i Šejhul-islam Ibn Tejmije, rahimehullahu teala. Šejhul-islam je poznat po svojoj borbi protiv nevjernika, murteda i raznih grupacija; ešarija, maturidija, sufija, šija, mutezila… Iz tog razloga Šejhul-islam je optuživan i potvaran mnogobrojnim optužbama i potvorama koje nemaju osnove.
Jedna od poznatih optužbi je i ova koju ti spominješ u svom pitanju. Mi od tebe tražimo dokaz: gdje i na kom mjestu je Šejhul-islam u svojim knjigama spomenuo da je Džehennem prolazan. Naprotiv mi ćemo ti uz Allahovu pomoć navesti riječi Šejhul-islama koje potvrđuju da je stav Ibn Tejmije u ovoj meseli stav Ehli sunneta vel džema’ata (da je Džehennem vječan).
1. Ibn Hazm u svojoj knjizi ”Meratibul idžma”, na koju je Šejhul-islam dao komentar, kaže, govoreći o vječnosti Dženneta i vatre (Džehennema): ”Vatra je istina, neće nestati (prestati) niti će nestati njeni stanovnici.” Šejhul-islam na pomenuti govor nije dao nikakvu opasku kao što je to učinio na drugim mjestima gdje se nije složio sa Ibn Hazmom.
2. Kaže Šejhul-islam: ”Selefi ovoga ummeta i njegovi imami su složni da među stvorenjima ima onih koja neće nestati, poput Dženneta, Vatre, Arša i tome slično…” (Medžmu’ul fetava 18/307)
Pa, da li nakon ovoga teksta možemo reći da Šejhul-islam prenosi koncenzus selefa i imama ovoga ummeta a zatim nakon toga zastupa oprečan stav?!
3. Ibnul-Kasim, kod riječi Šejhul-islama u odgovoru džehmijama: “I da je ostanak Dženneta i Vatre vječit”, kaže: “Ovo, zajedno sa onim što će doći, pobija laž kojom su ga njegovi neprijatelji potvorili po pitanju prolaznosti vatre.” (Bejanu telbisi el-džehmijje 1/157)
4. Ali el-Kari, poznati hanefijski učenjak, kaže: “A što se tiče njegovih riječi da Ibn Tejmije el-Hanbeli smatra da će nevjernici na kraju izaći iz Džehennema – to je potvora na njega.” (Er-reddu alel kailine bi vihdetil vudžud 86).
5. Šejh Abdul-Aziz er-Radžihi kaže: “Ono što ovaj zabludjeli pripisuje Šejhul-islamu ( tj.govor o prolaznosti vatre) je batil, laž i potvora. Naprotiv Šejhul-islam kaže suprotno tome… Osnova je ono što je Šejhul-islam spomenuo u svojim knjigama a ono što mu pripisuju njegovi neprijatelji to nije dokaz. Kada bi to i bilo vjerodostojno onda bi hakk bio u njegovom govoru koji se poklapa sa dokazom a to je govor o vječnosti Vatre.” (Kudumu ketaibil džihad 84-85). Zatim, na 85. stranici kaže: “Pripisivanje ovog govora o prolaznosti Vatre Ibnul-Kajjimu je takođe batil jer Ibnul-Kajjim zastupa suprotno mišljenje…”
6. Šejh Ibn Džibrin u predgovoru knjige ”Ikaful ferikajni ala huludi ehlid-darejn”, kaže: “Iz ovih citata je očito da onaj ko dvojici šejhova (Ibn Tejmiji i Ibnul-Kajjimu) pripisuje govor o prolaznosti Vatre i prestanka njenog azaba (kazne) – govori o njima bez znanja. Njihove knjige su prisutne kod ljudi i u njima se govori i o akidi a između ostalog postoje jasni tekstovi da oni zastupaju stav o vjećnosti uživanja (u Džennetu) i kazne (u Džehennemu).”
Zatim, pored gore spomenutih stvari nismo vidjeli da je iko od učenika Šejhul-islama pripisao njemu ovaj govor. Šta više Subki, jedan od najžešćih neprijatelja šejhul-islama nije ovaj govor pripisao Šejhul-islamu.
Ovdje je bitno da napomenemo da postoje rivajeti koji se prenose od određenih ashaba u kojima oni spominju prolaznost Džehennema. Nijedna od predaja o tome nije vjerodostojna kako to spominje šejh Sulejman ibn Ulvan, hafizahullahu teala, u svojoj knjizi ”Tenbihul ahjar ala ademi fenai en-nar”. Međutim, mora se uzeti u obzir da su neki učenjaci te predaje ocijenili vjerodostojnim. Stoga nije ispravno tekfiriti onoga ko smatra da je Džehennem prolazan zato što misli da su predaje od ashaba vjerodostojne.
Zato se ova mesela ne može uporediti sa meselom glasanja, a posebno kada su u pitanju parlamentarni ili predsjednički izbori gdje se uspostavljaju taguti koji će ohalaljivati haram, oharamljivati halal i donositi zakone o kojima Allah nije objavio nikakva dokaza. Na kraju napominjem da mi ne tekfirimo sve glasače već da u meseli ima detaljnog pojašnjenja. Šta više mi smo u našim predavanjima o upozorenju na pretjerivanje u tekfiru spomenuli zasebnu grešku u tekfiru: ”Tekfir svih učesnika na izborima bez ikakva tefsila”.
Odgovorio: prof. Idriz Bilibani