Uzvišeni Allah je stvorio ljude, počastio ih i učinio da kopnom i morem putuju, opskrbio ih lijepim i ugodnim stvarima i odlikovao nad mnogim drugim stvorenjima. Uzvišeni ih nije stvorio bez cilja i svrhe niti radi igre i zabave – a Uzvišeni je visoko od toga – već ih je stvorio i obavezao propisima, naredio im i zabranio, oporučio i iskušao iskušenjima.
A potom, hoće li osaburati na tim iskušenjima i položiti zadate ispite ili ne?
Jedna od tih stvari koju je Allah propisao sinovima Ademovim i iskušao ih njome jeste i čuvanje potomstva, njihov odgoj i popravka, te nastojanje da svoju dušu, zajedno sa svojom familijom, svojom ženom i djecom, spasi džehennemske vatre.
Kaže Uzvišeni:
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا قُوا أَنْفُسَكُمْ وَأَهْلِيكُمْ نَارًا وَقُودُهَا النَّاسُ وَالْحِجَارَةُ عَلَيْهَا مَلَائِكَةٌ غِلَاظٌ شِدَادٌ لَا يَعْصُونَ اللَّهَ مَا أَمَرَهُمْ وَيَفْعَلُونَ مَا يُؤْمَرُونَ
“O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje čuvajte od vatre čije će gorivo ljudi i kamenje biti, i o kojoj će se meleki strogi i snažni brinuti, koji se onome što im Allah zapovijedi neće opirati, i koji će ono što im se naredi izvršiti.” (Tahrim, 6)
I kaže:
يُوصِيكُمُ اللَّهُ فِي أَوْلَادِكمُ
“Allah vam oporučuje da o djeci vodite računa.” (Nisa, 11)
A Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže u hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim od Abdullaha ibn Omera, radijellahu anhuma: „Svako od vas je pastir i biće pitan za svoje stado. Čovjek je pastir u svojoj kući i biće pitan za svoje stado, žena je pastir u kući svoga muža i biće pitana za svoje stado.”
I kaže, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg bilježi Muslim: „I doista tvoje dijete ima kod tebe svoje pravo.”
Stoga djeca kojom rob biva opskrbljen su fitna i iskušenje kojim Allah iskušava svoje robove, hoće li po pitanju svoje djece ispuniti ono čime ga Allah obavezuje i biti zahvalan na nimetu kojeg mu je Allah podario? Hoće li po pitanju svoje djece voditi računa o Allahovim granicama? Hoće li po pitanju svoje djece slijediti ono što mu je Njegov Gospodar naredio i čemu ga je uputio Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem? Hoće li sebebom djece pasti u iskušenje ili će ustrajati na Allahovoj odredbi?
Sve ove, a i druge stvari, mora onaj ko želi sebi selamet (spas) i na dunjaluku i na ahiretu, preći uspješno ispunjavajući ono što mu je Allah naredio na najljepši način.
Prva stanka: Allah je taj Koji upućuje
Dobro znaj, plemeniti oče i ti cijenjena majko, i budite čvrsto ubjeđeni da je Allah taj Koji upućuje te da ono što vi radite na putu ispravnosti svoje djece predstavlja samo uzimanje sebeba upute kojima nas je Allah obavezao kada su u pitanju naša djeca. Sve nakon toga pripada Uzvišenom Allahu Koji upućuje onoga koga On hoće i u zabludu ostavlja onoga koga On hoće.
Kaže Uzvišeni:
مَنْ يَهْدِ اللَّهُ فَهُوَ الْمُهْتَدِي ۖ وَمَنْ يُضْلِلْ فَأُولَٰئِكَ هُمُ الْخَاسِرُونَ
“Koga Allah uputi taj je upućeni, a koga On u zabludi ostavi taj će izgubljen biti.” (E’araf, 178)
فَإِنَّ اللَّهَ يُضِلُّ مَنْ يَشَاءُ وَيَهْدِي مَنْ يَشَاءُ ۖ فَلَا تَذْهَبْ نَفْسُكَ عَلَيْهِمْ حَسَرَاتٍ
“Allah u zabludu ostavlja onoga koga On hoće, i na Pravi put upućuje onoga koga On hoće, pa ne izgaraj od žalosti za njima.” (Fatir, 8)
وَلَوْ شَاءَ رَبُّكَ لَآمَنَ مَنْ فِي الْأَرْضِ كُلُّهُمْ جَمِيعًا
“Da je Gospodar tvoj htio, na Zemlji bi doista svi bili vjernici” (Junus, 99)
يَهْدِي اللَّهُ لِنُورِهِ مَنْ يَشَاءُ
„Allah upućuje ka svjetlosti Svojoj onoga koga On hoće.” (Nur, 35)
وَاللَّهُ يَهْدِي مَنْ يَشَاءُ إِلَىٰ صِرَاطٍ مُسْتَقِيمٍ
“A Allah, onoga koga On hoće, upućuje na Pravi put.”
Nuh, alejhis-selam, je svome narodu rekao:
وَلَا يَنْفَعُكُمْ نُصْحِي إِنْ أَرَدْتُ أَنْ أَنْصَحَ لَكُمْ إِنْ كَانَ اللَّهُ يُرِيدُ أَنْ يُغْوِيَكُمْ ۚ هُوَ رَبُّكُمْ وَإِلَيْهِ تُرْجَعُونَ
“A moj savjet vam neće koristiti ako Allah hoće da vas u zabludi ostavi. On je Gospodar vaš i Njemu ćete se vratiti.” (Hud, 34)
Pogledaj riječi koje je Izgovorio Isa, alejhis-selam, još dok je bio u kolijevci kada je rekao:
قَالَ إِنِّي عَبْدُ ٱللَّهِ آتَانِيَ ٱلْكِتَابَ وَجَعَلَنِي نَبِيّاً وَجَعَلَنِي مُبَارَكاً أَيْنَ مَا كُنتُ وَأَوْصَانِي بِٱلصَّلاَةِ وَٱلزَّكَاةِ مَا دُمْتُ حَيّاً وَبَرّاً بِوَٰلِدَتِي وَلَمْ يَجْعَلْنِي جَبَّاراً شَقِيّاً
“Ja sam Allahov rob” – reče on – “On mi je knjigu dao i vjerovjesnikom me učinio i učinio me, gdje god budem, blagoslovljenim, i oporučio mi da dok sam živ namaz obavljam i zekat dajem, i da majci svojoj budem dobar, a nije me učinio drskim i nepristojnim.” (Merjem, 30-32)
Pogledaj njegove riječi “On mi je dao, On me je učinio, nije me učinio…”
Ko je taj koji mu je dao Knjigu? Ko je taj koji ga je učinio vjerovjesnikom i blagoslovljenim? Ko je taj koji ga nije učinio drskim i nepristojnim? To je Allah Gospodar svih svjetova.
S druge strane pogledaj tog nepokornog sina kojeg Allah spominje u Kur’anu a koji je svojim roditeljima rekao:
أُفٍّ لَّكُمَآ أَتَعِدَانِنِيۤ أَنْ أُخْرَجَ وَقَدْ خَلَتِ ٱلْقُرُونُ مِن قَبْلِي وَهُمَا يَسْتَغِيثَانِ ٱللَّهَ وَيْلَكَ آمِنْ إِنَّ وَعْدَ ٱللَّهِ حَقٌّ فَيَقُولُ مَا هَـٰذَآ إِلاَّ أَسَاطِيرُ ٱلأَوَّلِينَ أُوْلَـٰئِكَ ٱلَّذِينَ حَقَّ عَلَيْهِمُ ٱلْقَوْلُ فِيۤ أُمَمٍ قَدْ خَلَتْ مِن قَبْلِهِمْ مِّنَ ٱلْجِنِّ وَٱلإِنسِ إِنَّهُمْ كَانُواْ خَاسِرِينَ
“Ih, što mi prijetite da ću biti oživljen kad su prije mene toliki narodi bili i nestali!” – a oni, zazivajući Allaha u pomoć, govore: “Teško tebi, vjeruj, Allahova prijetnja će se, doista, obistiniti!” On odgovara: “To su izmišljotine naroda drevnih!” Na takvima se treba ispuniti Riječ rečena o narodima: džinima i ljudima koji su prije njih bili i nestali, jer – oni su, zaista, nastradali.” (Ahkaf, 17-18)
Ko je taj koji ga je pravedno u zabludi ostavio i zbog njegovih djela s od Pravoga puta udaljio?
Pa o Ti Koji okrećeš srca, učvrsti naša srca u Tvojoj vjeri! O Ti Koji usmjeravaš srca usmjeri naša srca ka pokornosti Tebi! Gospodaru naš uputi potomstvo naše i podari nam u našim ženama i našoj čeljadi radost očiju naših i učini nas predvodnicima bogobojaznih!
Autor: Šejh Mustafa el Adevi
Nastaviće se in sha Allah…